Bezglutenska dijeta je vrsta ishrane u kojoj se izbacuju žitarice i pripravci koji sadrže gluten. Žitarice koje sadrže gluten su pšenica, ječam, raž i spelta ali iznenadili bi se u čemu se sve zapravo skriva. Ako pažljivo istražite ambalaže proizvoda koje kupujete, saznaćete da se iza mnogo onih “E” zapravo krije gluten. Zbog toga je, za ljude na bezglutenskoj dijeti, jedini siguran način za preživljavanje zapravo kuhanje u vlastitoj kuhinji uz mnogo, mnogo istraživanja o sigurnim proizvodima. Ili naručiti na @Bezglutenska Avantura 😀
Ipak, kuhanje u vlastitoj kuhinji zasigurno ima svojih benefita. Prvi je izbjegavanje pekarskih proizvoda sa velikim udjelom glutena, kvasca, masnoća. Drugi je, vjerujem, bolji izabir namirnica za ishranu. Većina ljudi kada pređu na bezglutensku ishranu počnu razmišljati o zdravijoj ishrani, unose više povrća i voća – prirodnih vitamina i proteina.
Vjerovatno najpoznatije zdravstveno stanje koje zahtijeva bezglutensku dijetu je Celijakija. Zapravo, jedini tretman za celijakiju je bezglutenska dijeta koja se primjenjuje doživotno. Mali unos glutena celijakičarima mogu donijeti jake bolove u stomaku, probavne probleme, promjene raspolozenja i sl tegobe. Jako često u paketu sa celijakijom dolazi i intolerancija na laktozu koja je, u nekim slučajevima prolazna. Celijakija se jedino može utvrditi biopsijom sluznice tankog crijeva.
Drugo stanje koje zahtjeva bezglutensku dijetu jeste intolerancija na gluten. Smatra se jednom od najčešćih intolerancija na hranu a radi se o osjetljivosti probavnog sustava na protein glutena. Intolerancija na gluten se utvrđuje serološkim testiranjem na antiglijadinska antitijela (AGA IgA i IgG) kao i na antitijela protiv tkivne transglutaminaze (tTg IgA i IgG).
Zdravstveno stanje koje jako često pogađa žensku populaciju je Hashimotova bolest – autoimuna bolest koja napada hormone štitne žlijezde. Svaka stanica tijela ovisi o štitnoj žlijezdi a ona utiče na zdravlje na mnogobrojne načine. Kada gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i sl. prođe kroz sluznicu crijeva i uđe u krvotok, imuni sistem će označiti gluten, kao strano tijelo, za uništavanje. Problem je u tome što gluten može zamijeniti ulogu sa štitnom žlijezdom uslijed čega ona može biti pod “napadom.” Zbog toga se osobama sa Hasihotovom bolesti preporučuje bezglutenska ishrana i pažljiva suplementacija joda, selena i vitamina D.
Mutipla skleroza nastaje kada imunoloski sistem napada mijelinsku ovojnicu koja okružuje živce što dovodi do upale i progresivnog oštećenja. Jednom kada dođe do oštećenja živaca, živčani impulsi usporavaju ili se zaustavljaju. Istraživanja su pokazala da postoji povezanost između multipla skleroze i celijakije. Glavna zajednička osobina im je da su obje autoimune bolesti posredovane T-stanicama, tj. obje uključuju oštećenja tkiva i organa uzrokovana vlastitim imunološkim sistemom. Zajednički simptomi MS-a i celijakije su: zatvor, moždana magla, depresija, problemi sa vidom, periferna neuropatija.. Istraživanja navode da primjena bezglutenske ishrane kod osoba oboljelih od MS-a dovodi do poboljšanja simptoma sa gastrointestinalnog ali i neurološkog aspekta.
Insulinska rezistencija je metaboličko stanje usljed kojeg dolazi do porasta nivoa inzulina u krvi koje nastaje kada ćelije postanu otporne na njegovo djelovanje te insulin tada ne može obavljati svoju primarnu funkciju – regulirati nivo glukoze u krvi. Tijelo, kada postane otporno na insulin, pokušava da proizvodi više insulina što vremenom može dovesti do nastanka IR. Simptomi insulinske rezistencije su: umor, glad, slaba koncentracija, visok krvni pritisak i holesterol, povecanje tjelesne tezine. Labaratorijski ispitivanje kojim se može ustanoviti IR su: test glukoze, OGTT test, test Hemoglobin A1c, Lipidni status. Kako bi kontrolisali i umanjili IR neophodno je promijeniti ishranu – izbaciti ugljikohidrate kao što su pekarski proizvodi od bijelog brašna, slatkiše, brzu hranu itd. te se zbog toga savjetuje bezglutenska ishrana. Ipak, treba napomenuti da je najbolje rješenje za promjenu ishrane zapravo spremanje obroka u vlastitoj kuhinji. Bezglutenski proizvodi, iako su bolja opcija u ovoj situaciji, mogu također biti puni ugljikohidrata pa se i tada preporučuje smanjen unos peciva a veći unos žitarica, svježeg povrća i voća.